Sunday, March 8, 2026

Zašto ljudi ogovaraju, prete anonimno i ucenjuju?

 Zašto ljudi ogovaraju, prete anonimno i ucenjuju?

Psihološka i sociološka analiza "nevidljivih" junaka.

Dobro došli na moj blog o psihologiji i društvu! Danas razgovaramo o nečemu što svi primećujemo u svakodnevnom životu, posebno na društvenim mrežama: ogovaranje (često povezano sa ženama), anonimne pretnje sa lažnih profila, mešanje u tuđi život i ucenjivanje.

 Zašto ljudi to rade? Da li time misle da su "bitni", a pritom skrivaju svoj identitet? Odakle potreba za izmišljenim lažima, "rekla-kazala" pričama i manipulacijom?

lažni profili, misle da su sigurni, ali nisu...
Hajde da istražimo psihološke i sociološke faktore iza ovih ponašanja – bazirano na istraživanjima i realnim primerima.

1.     Ogovaranje: "Rekla-kazala" kao društveni lepak ili oružje?Ogovaranje je jedna od najstarijih društvenih navika – posebno se pripisuje ženama, iako ga rade svi. Zamislite kafić gde se priča o komšijici: "Čula sam da je ona sa tim i tim... rekla-kazala, ali znam ja".

2.     Zašto to radimo? Psihološki, ogovaranje daje osećaj kontrole i superiornosti. Ljudi sa niskim samopouzdanjem koriste ga da se osećaju važnije, jer šire "tajne" koje ih stavljaju u centar pažnje.

3.     Zavist igra ključnu ulogu – ako neko uspeva bolje, lažima i izmišljenim pričama pokušavamo da ga "spustimo" na naš nivo.

4.     Sociološki, ogovaranje služi društvenom bondingu, povezivanju: u malim grupama (kao u selima ili na radu) pomaže održavanju normi i statusa. Ali u savremenom društvu, posebno online, prelazi u toksicnost.                                      Žene se često stereotipno optužuju za ovo jer su društveno orijentisane ka odnosima, ali istraživanja pokazuju da muškarci ogovaraju jednako, samo o drugačijim temama (npr. posao vs. lični život).

5.     Potreba za lažima dolazi iz straha od dosade ili socijalne izolacije – "rekla-kazala" postaje način da se popuni praznina u sopstvenom životu.Da li misle da su bitni? Da, ali to je iluzija – ogovaranje ih zapravo čini usamljenijim, jer gubi poverenje okoline.

6.      Anonimne pretnje sa lažnih profila: "Nevidljivi" ratnici online.                              Sada prelazimo na digitalni svet: lažni profili sa kojih se prete, mešaju u tuđi život i šire laži. "Ti si ovo i ono, uništiću ti život" – poruka sa fake naloga. Ali te osobe zaborave da vide I sagledaju svoj život. Imaju više snage za tudji, jer beže od sebe, a mnogi nisu ni u stanju da “zavire u sebe”jer su na jako niskom intelktualnom nivou.

7.     Zašto skrivaju identitet? Psihološki, anonimnost daje osećaj moći bez odgovornosti. Ljudi sa narcisoidnim crtama ili socijalnom anksioznošću koriste ovo da "kontrolišu" druge, jer u realnom životu osećaju svoju nemoć. Prema istraživanjima, takvi "trolovi" često pate od niskog samopouzdanja i traže pažnju kroz haos – pretnje im daju adrenalin i osećaj važnosti.

8.     Potreba za izmišljenim lažima? To je ventil za vlastite frustracije: ako je sopstveni život dosadan, uništavanje tuđeg daje iluziju svrhe.

 Sociološki, društvene mreže olakšavaju ovo: anonimnost platformi (kao  fb, X ili Instagram) smanjuje strah od kazne(zaborvljaju da postoji i cyber policija), a kultura "lajkova" nagrađuje senzacionalizam. U Srbiji i regionu, ovo se vidi u grupama gde se "mešaju" u tuđe živote zbog zavisti ili grupnog pritiska (npr. "svi pričaju, pa i ja").

Socijalni faktor: ljudi iz marginalizovanih grupa (ekonomski siromašni ili izolovani) koriste ovo za "ekonomsku dobit" ili emocionalnu osvetu. Ali, kao što kažu eksperti, to je ciklus: žrtva postaje trol, i tako dalje.

 

 Ucenjivanje: Moć kroz strah i tajne. Ucenjivanje zna da ide korak dalje – "Plati mi ili ću objaviti tvoje tajne"često te “tajne su neproverene izmišljotine, Psihološki, ucenjivači su često manipulatori sa poremećajem ličnosti (npr. antisocijalni ili narcisoidni), koji uživaju u kontroli.

Potreba za lažima? To je oruđe za dobijanje novca ili pažnje – izmišljene priče pojačavaju strah žrtve. Mnogi ucenjivači misle da su "pametni" i bitni, ali skrivaju identitet jer znaju da je to kriminal (u mnogim zemljama i u Srbiji, kažnjivo zatvorom do 3–14 godina po Zakonu o elektronskim komunikacijama).

 

Sociološki, ovo je povezano sa ekonomskom nejednakošću: u siromašnim društvima, ucenjivanje postaje "brzi novac" (npr. sextortion gde se lažnim profilima traže intime slike pa posle ucenjuju).

 

Online platforme omogućavaju ovo jer je lako kreirati fake, lažni identitet. Socijalni faktor: u zatvorenim društvima kao naše, gde je reputacija sve, ucenjivanje cveta zbog straha od socijalne stigme.

Psihološki i sociološki faktori onih koji ogovaraju druge:

Šta stoji iza svega?

Psihološki faktori:

  • Niska samopouzdanje i zavist: Ljudi koji se osećaju nevidljivo traže pažnju kroz ogovaranje ili pretnje – to im daje privremeni "boost (jačanje)" ega.

 

  • Emocionalna manipulacija: Ucenjivači koriste strah i sram da kontrolišu, jer sami pate od dubokih nesigurnosti.
  • Potreba za moći: Skrivanje identiteta omogućava "superherojski" osećaj bez rizika – ali to je iluzija, jer često dovodi do izolacije.

Sociološki i socijalni faktori:

  • Anonimnost i tehnologija: Društvene mreže smanjuju odgovornost, pa se "rekla-kazala" pretvara u masovne laži.

 

  • Grupna dinamika: U malim zajednicama (kao na Balkanu), ogovaranje održava hijerarhiju, ali online se širi globalno.
  • Ekonomski i kulturni pritisci: Siromaštvo dovodi do ucenjivanja za novac, dok konzervativna društva pojačavaju strah od reputacije.

 

Zaključak: Vreme za promenu

Ako ste jedan od onih koji ogovaraju, prete ili ucenjuju – zapitajte se ako ste u stanju da posmatrate sebe: da li time postajete bitniji, ili samo gubite sopstveni život? Ova ponašanja su znak dubokih vaših problema, a ne moći. Umesto toga, fokusirajte se na sopstveni rast.

Ako ste žrtva – prijavite (policija, internte policija, platforme) i tražite podršku. Društvo se menja – hajde da budemo deo rešenja, ne problema.

Šta vi mislite? Ostavite komentar ispod! Ako vam se svideo tekst, podelite ga.

Autor: mr sci.Slobodan Maslić

 

Nastavak na sledećem blogu: Kako se nositi sa toksicima online. klikni   https://udruzenje-za-zdrav-zivot.blogspot.com/2026/03/kako-reagovati-na-toksicne-ljude-online.html

https://udruzenje-za-zdrav-zivot.blogspot.com/2026/03/kako-reagovati-na-toksicne-ljude-online.html


#Ogovaranje #ReklaKazala   #S#ToksicniLjudi  #AnonimnePretnje  #UcenjivanjeOnline 

#LažniProfil  #Zavist  #PsihologijaOnline  #ToksicnoPonášanje  #MentalnoZdravlje 

#DruštveneMreže  #Srbija #Balkan#ToxicPeople  #ToxicBehaviour  #Gossip  #Cyberbullying  #OnlineHarassment  #EmotionalAbuse  #NarcissisticAbuse 

#Trolling  #FakeProfiles  #MentalHealth  #Toxicity  #StopCyberbullying

 #MentalnoZdravlje #MentalHealth #SelfLove #Samopoštovanje #DruštveneMreže #InstagramSrbija #TikTokSrbija

 

 

 

1 comment:

  1. Sve je tako, samo takvi nisu svesni sebe. Intelgneciju imaju ali pogrešno usmerenu.

    ReplyDelete